USTAV KRALJEVINE HRVATSKE (1455)
Knjiga I. - OSNOVNE ODREDBE
Članak 1. - Država
Hrvatska je feudalna, građanska i pravna država.
Hrvatska je Kraljevina.
Hrvatska je članica Ujedinjenog Kraljevstva Hrvatske i Mađarske
Članak 2. - Suverenost
Hrvatska je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadležnost Ujedinjenog Kraljevstva Hrvatske i Mađarske.
Suverenost pripada građanima.
Građani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Članak 3. - Demokracija
Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana.
Članak 4. - Vladavina prava
Država počiva na vladavini prava.
Vlast je vezana Ustavom i zakonom.
Članak 5. - Podjela vlasti
Vlast u Hrvatskoj uređuje se po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrši Vijeće i Knez izdavanjem odluka i povelja, izvršnu vlast Vlada, a sudsku vlast sud (Sudac i Javni tužilac).
Hrvatsku predstavlja Knez.
Ustavnost i zakonitost štiti sud.
Članak 6. - Teritorij
Teritorij Hrvatske je jedinstven i neotuđiv.
Hrvatska se teritorijalno organizira i dijeli na gradove sa vlašću na lokalnoj razini.
Članak 7. - Vjeroispovijesti
Sveta Jahova crkva je odvojena od države.
Vjeroispovijesti su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Vjeroispovijesti samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka.
Država materijalno pomaže vjeroispovijesti.
Članak 8. - Zakonodavstvo
Zakonom se, u skladu sa ustavom, uređuju:
I. način ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;
II. način osnivanja, organizacije i nadležnosti organa vlasti te postupka pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcioniranje;
Knjiga I. - OSNOVNE ODREDBE
Članak 1. - Država
Hrvatska je feudalna, građanska i pravna država.
Hrvatska je Kraljevina.
Hrvatska je članica Ujedinjenog Kraljevstva Hrvatske i Mađarske
Članak 2. - Suverenost
Hrvatska je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadležnost Ujedinjenog Kraljevstva Hrvatske i Mađarske.
Suverenost pripada građanima.
Građani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
Članak 3. - Demokracija
Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana.
Članak 4. - Vladavina prava
Država počiva na vladavini prava.
Vlast je vezana Ustavom i zakonom.
Članak 5. - Podjela vlasti
Vlast u Hrvatskoj uređuje se po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrši Vijeće i Knez izdavanjem odluka i povelja, izvršnu vlast Vlada, a sudsku vlast sud (Sudac i Javni tužilac).
Hrvatsku predstavlja Knez.
Ustavnost i zakonitost štiti sud.
Članak 6. - Teritorij
Teritorij Hrvatske je jedinstven i neotuđiv.
Hrvatska se teritorijalno organizira i dijeli na gradove sa vlašću na lokalnoj razini.
Članak 7. - Vjeroispovijesti
Sveta Jahova crkva je odvojena od države.
Vjeroispovijesti su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Vjeroispovijesti samostalno uređuju svoju unutrašnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka.
Država materijalno pomaže vjeroispovijesti.
Članak 8. - Zakonodavstvo
Zakonom se, u skladu sa ustavom, uređuju:
I. način ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;
II. način osnivanja, organizacije i nadležnosti organa vlasti te postupka pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcioniranje;
III. sustav lokalne samouprave;
IV. druga pitanja od interesa za kneževinu.
Članak 9. - Granice sloboda
U Kraljevini Hrvatskoj slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno i što ne zabranjuju opća moralna načela Kraljevine.
Svatko je obvezan pridržavati se Ustava i zakona.
Javni dužnosnici obvezni su savjesno i pošteno obavljati svoje funkcije i za to su odgovorni.
Knjiga II. - SLOBODE I PRAVA
Članak 10. - Osnove
Slobode i prava ostvaruju se na osnovi Ustava Kraljevine Hrvatske.
Članak 11. - Sloboda i jednakost
Svi građani su slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakve posebnosti ili individualnosti.
Svi građani su pred zakonom jednaki.
Članak 12. - Nepovredivost
Slobode i prava svih građana su nepovrediva.
Svatko je obvezan poštovati slobode i prava drugih.
Zloupotreba slobode i prava je protuustavna i kažnjiva.
Članak 13. - Zaštita
Svatko ima pravo na jednaku zaštitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrđenom postupku.
Svakoj osobi se jamči pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv pojedinačnih pravnih odluka donesenih pred sudom.
Članak 14. - Pravna pomoć
Svatko ima pravo na pravnu pomoć.
Pravnu pomoć pružaju odvjetništvo i savjetništvo, kao samostalna i nezavisna službe te druge, nenavedene službe.
Članak 15. - Nepovredivost osobnosti
Kraljevina Hrvatska jamči nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta svakog čovjeka, njegove privatnosti i osobnih prava.
Kraljevina Hrvatska jamči dostojanstvo i sigurnost čovjeka.
Članak 16. - Smrtna kazna
Svako ljudsko biće ima pravo na život.
Smrtna kazna može se propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela protiv Kneževine, Kneza, Grada, ili za ugrožavanje opstanka građana Kraljevine Hrvatske.
Članak 17. - Lišenje slobode
Svatko ima pravo na osobnu slobodu.
Svaka osoba lišena slobode mora odmah biti obaviještena, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o razlozima oduzimanja slobode.
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Članak 18. - Pritvor
Svaka osoba za koju postoje osnovane sumnje da je izvršila kazneno djelo može, na osnovu odluke nadležnog kneza ili vijeća, biti pritvorena i zadržana u pritvoru, ali samo ako je to neophodno radi vođenja kaznenog postupka.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće vrijeme.
Pritvor može trajati po odluci prvostupanjskog suda najduže tri dana od dana pritvaranja. Ovaj rok se može odlukom suda produžiti za još tri dana. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.
Članak 19. - Načelo zakonitosti
Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego sto je učinjeno, nije bilo predviđeno zakonom ili propisom zasnovanom na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.
Kaznena djela i kaznene sankcije određuju se zakonom.
Nitko ne može biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvrđeno pravovaljanom odlukom suda.
Svaka osoba koja je neosnovano lišena slobode ili je neosnovano osuđena ima pravo na naknadu štete od države.
Svakoj osobi se jamči pravo na obranu i pravo da uzme branitelja pred sudom ili drugim organom nadležnim za vođenje postupka.
Članak 20. - Blaži zakon
Za sva krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju se kazne te za ista izriču po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za počinitelja.
Članak 21. - Ne bis in idem
Nitko ne može dva puta odgovarati za jedno isto kazneno djelo.
Članak 22. - Kretanje i nastanjivanje
Građaninu se jamči sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograničiti samo ako je to neophodno za vođenje kaznenog postupka, sprečavanje širenja zaraznih bolesti ili za obranu Kraljevine Hrvatske.
Članak 23. - Osobni podatci
Kraljevina Hrvatska jamči zaštitu osobnih podataka.
Zabranjena je upotreba osobnih podataka izvan namjene za koju su prikupljeni.
Svatko ima pravo biti upoznat sa prikupljenim osobnim podatcima koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe.
Svatko je dužan dati informacije sudu i nadležnim organima na izričiti zahtjev Suda ili državnog Tužitelja! (pod ovim se podrazumijevaju ScreenShotovi koje sud može zatražiti od svjedoka, optuženih ili bilo koga drugoga)
Članak 24. - Biračko pravo
Svi građani Kraljevine Hrvatske koji su prešli na 1. nivo imaju pravo birati i biti birani.
Biračko pravo se ostvaruje na izborima.
Biračko pravo je opće i jednako za sve.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
Članak 25. - Inicijative, predstavke i peticije
Svatko ima pravo pokrenuti inicijativu, podnijeti predstavku, peticiju ili prijedlog državnom organu i na to dobiti odgovor. (odnosi se se na diskusije na forumu)
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u inicijativi, predstavci, peticiji ili prijedlogu, osim ako je time učinio kazneno djelo.
Članak 26. - Slobode čovjeka
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu uvjerenja i savjesti.
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu misli i javnog izražavanja mišljenja, slobodu vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere, kao i slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti, kulture i upotrebe svog jezika i pisma. (osim na javnim mjestima, u zakonima, državnim odlukama i slično)
Nitko nije obvezan izjašnjavati se o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.
Članak 27. - Sloboda medija
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu tiska i drugih tipova javnog obavještavanja.
Građani imaju pravo u sredstvima javnog obavještavanja izražavati i objavljivati svoja mišljenja.
Izdavanje novina i javno obavještavanje drugim sredstvima dostupno je svima, bez posebnog odobrenja.
Članak 28. - Odgovor, ispravka, naknada štete
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na odgovor i pravo na ispravku objavljenog netočnog podatka ili obavještenja, kao i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem netočnog podatka ili obavještenja.
Članak 29. - Cenzura medija
Zabranjena je cenzura tiska i drugih tipova javnog obavještavanja.
Nitko ne može spriječiti tiskanje i širenje drugih obavještenja, osim ako se odlukom suda utvrdi da se njima poziva na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Kraljevine Hrvatske, kršenje zajamčenih sloboda i prava, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska mržnja i netrpeljivost.
Članak 30. - Sloboda govora
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu govora i javnog istupanja.
Članak 31. - Sloboda okupljanja
Kraljevina Hrvatska jamči građanima slobodu okupljanja i mirnih prosvjeda, bez posebnog odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu. (Prijavu izvršiti na forumu)
Sloboda okupljanja i mirnih prosvjeda građana može se privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja ugrožavanja zdravlja i morala ili radi sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 32. - Sloboda udruživanja
Kraljevina Hrvatska jamči građanima slobodu političkog ili bilo kakvog drugog udruživanja i djelovanja, bez posebnog odobrenja, uz upis kod nadležnog organa. (upis izvršiti na forumu)
Članak 33. - Zabrana organiziranja
Zabranjeno je političko organiziranje u državnim organima.
Sudac i državni tužilac ne mogu biti članovi organa političkih stranaka. (U trenutku stupanja na dužnost njihova članstva u strankama se zamrzavaju)
Članak 34. - Tajne i paravojne organizacije
Zabranjeno je djelovanje političkih, militarnih i drugih organizacija koje su usmjerene na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Hrvatske, kršenje zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građanina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
Članak 35. - Neravnopravnost i netrpeljivost
Protuustavno je i kažnjivo svako izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge ne ravnopravnosti, kao i izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.
Članak 36. - Građani i građanske organizacije
Građani imaju pravo učlanjenja u regionalnim i gradskim organizacijama (cehovima) sve dok te organizacije ne krše zakon ili ne rade protuustavno na štetu Kraljevine Hrvatske.
Članak 37. - Privatno vlasništvo
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na privatno vlasništvo.
Nitko ne može biti lišen prava na privatno vlasništvo niti mu se to pravo može ograničiti, osim kada to zahtijeva javni interes utvrđen zakonom ili na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
Članak 38. - Privreda i poduzetništvo
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu privrede i slobodu poduzetništva.
Zabranjena su sva djela i radnje kojima se stvara ili potiče monopol na tržištu i sprječava tržišna privreda.
Članak 39. - Ograničavanje privatnog vlasništva i privrede
Pravo privatnog vlasništva i slobode privrede mogu se ograničiti zakonom, odnosno odredbom sa zakonskom snagom, za vrijeme izvanrednog stanja, elementarne nepogode, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.
Članak 40. - Porezi
Svatko je obvezan plaćati poreze i druga davanja koja odredi vlast, a da su u skladu sa zakonom Kraljevine Hrvatske.
Članak 41. - Pravo na rad
Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravilne i humane uvjete rada. (preporučljivo je da svi prije izbora zanimanja ili kulture koju žele uzgajati najprije kontaktiraju gradonačelnika kako bi se upoznali sa situacijom i trenutnim potrebama grada, odnosno države)
Zabranjen je prisilni rad, osim prisilnog rada u rudniku koji može biti izrečen kao sudska kazna.
Članak 42. - Prava zaposlenih
Svaka zaposlena osoba ima pravo na odgovarajuću zaradu.
Minimalna plaća je 15 kruna.
Članak 43. - Brak
Brak se može zaključiti samo uz obostranu suglasnost muškarca i žene uz prisustvo svečenika.
Članak 44. - Školovanje
Svatko ima pravo na školovanje pod jednakim uvjetima.
Članak 45. - Autonomija sveučilišta
Kraljevina Hrvatska jamči autonomiju sveučilišta, te drugih visokoškolskih i naučnih ustanova.
Članak 46. - Lokalna samouprava
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na lokalnu samoupravu.
Lokalna samouprava ostvaruje se u pokrajinama i gradovima.
Građani u lokalnoj samoupravi odlučuju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika o određenim javnim i drugim poslovima od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo.
Organ lokalne samouprave u gradu je Gradonačelnik.
Knjiga III. - UREĐENJE VLASTI
Vijeće
Članak 47. - Sastav i izbor
Vijeće čine zastupnici koje biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu općeg i jednakog biračkog prava.
Svaki zastupnik se opredjeljuje i glasa po vlastitom uvjerenju i ne može biti opozvan po ovom članku.
Svaki zastupnik ima dužnost obavljati svoju funkciju profesionalno i svaki oblik neprofesionalnosti i zanemarivanja obveza bit će kažnjen isključivanjem iz Vijeća.
Članak 48. - Mandat
Mandat Vijeća traje 60 dana.
Članak 49. - Imunitet
Svi zastupnici imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na odgovornost za govor i glas u Vijeću.
Protiv zastupnika se ne može pokrenuti kazneni postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja Vijeća.
Zastupnik može biti optužen bez odobrenja Vijeća ako je zatečen u vršenju teškog kaznenog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od 1 dana zatvora ili novčana kazna veća od 100 kruna.
Članak 50. - Knez i Vijeće
Vijeće ima Kneza, kojeg bira iz svog sastava, na vrijeme od 60 dana.
Knez postavlja na dužnosti ostale članove Vijeća i vrši druge poslove utvrđene pravilnikom Vijeća.
Članak 51. - Nadležnost
Dužnosti Vijeća su slijedeće:
1. donosi Ustav;
2. donosi zakone, druge propise i opće akte;
3. utvrđuje načela za organizaciju državne uprave;
4. potvrđuje međunarodne ugovore u nadležnosti Kraljevine;
5. raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Hrvatske;
6. daje amnestiju za kaznena djela utvrđena zakonom Kraljevine Hrvatske;
7. vrši i druge poslove utvrđene Ustavom.
Članak 52. - Odlučivanje
Svaka odluka Vijeća donosi se većinom glasova prisutnih zastupnika, ako Ustavom nije drugačije određeno.
Vijeće izglasava Ustav.
Članak 53. - Predlaganje zakona
Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili općeg akta imaju Vlada, zastupnici, predsjednici vladinih organizacija (cehova, banke i drugih) kao i najmanje 10 građana sa pravom glasa koji peticijom mogu predložiti izmjenu, dopunu ili izglasavanje novog zakona.
Članak 9. - Granice sloboda
U Kraljevini Hrvatskoj slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno i što ne zabranjuju opća moralna načela Kraljevine.
Svatko je obvezan pridržavati se Ustava i zakona.
Javni dužnosnici obvezni su savjesno i pošteno obavljati svoje funkcije i za to su odgovorni.
Knjiga II. - SLOBODE I PRAVA
Članak 10. - Osnove
Slobode i prava ostvaruju se na osnovi Ustava Kraljevine Hrvatske.
Članak 11. - Sloboda i jednakost
Svi građani su slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakve posebnosti ili individualnosti.
Svi građani su pred zakonom jednaki.
Članak 12. - Nepovredivost
Slobode i prava svih građana su nepovrediva.
Svatko je obvezan poštovati slobode i prava drugih.
Zloupotreba slobode i prava je protuustavna i kažnjiva.
Članak 13. - Zaštita
Svatko ima pravo na jednaku zaštitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrđenom postupku.
Svakoj osobi se jamči pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv pojedinačnih pravnih odluka donesenih pred sudom.
Članak 14. - Pravna pomoć
Svatko ima pravo na pravnu pomoć.
Pravnu pomoć pružaju odvjetništvo i savjetništvo, kao samostalna i nezavisna službe te druge, nenavedene službe.
Članak 15. - Nepovredivost osobnosti
Kraljevina Hrvatska jamči nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta svakog čovjeka, njegove privatnosti i osobnih prava.
Kraljevina Hrvatska jamči dostojanstvo i sigurnost čovjeka.
Članak 16. - Smrtna kazna
Svako ljudsko biće ima pravo na život.
Smrtna kazna može se propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela protiv Kneževine, Kneza, Grada, ili za ugrožavanje opstanka građana Kraljevine Hrvatske.
Članak 17. - Lišenje slobode
Svatko ima pravo na osobnu slobodu.
Svaka osoba lišena slobode mora odmah biti obaviještena, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o razlozima oduzimanja slobode.
Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Članak 18. - Pritvor
Svaka osoba za koju postoje osnovane sumnje da je izvršila kazneno djelo može, na osnovu odluke nadležnog kneza ili vijeća, biti pritvorena i zadržana u pritvoru, ali samo ako je to neophodno radi vođenja kaznenog postupka.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće vrijeme.
Pritvor može trajati po odluci prvostupanjskog suda najduže tri dana od dana pritvaranja. Ovaj rok se može odlukom suda produžiti za još tri dana. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.
Članak 19. - Načelo zakonitosti
Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego sto je učinjeno, nije bilo predviđeno zakonom ili propisom zasnovanom na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.
Kaznena djela i kaznene sankcije određuju se zakonom.
Nitko ne može biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvrđeno pravovaljanom odlukom suda.
Svaka osoba koja je neosnovano lišena slobode ili je neosnovano osuđena ima pravo na naknadu štete od države.
Svakoj osobi se jamči pravo na obranu i pravo da uzme branitelja pred sudom ili drugim organom nadležnim za vođenje postupka.
Članak 20. - Blaži zakon
Za sva krivična i druga kažnjiva djela utvrđuju se kazne te za ista izriču po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za počinitelja.
Članak 21. - Ne bis in idem
Nitko ne može dva puta odgovarati za jedno isto kazneno djelo.
Članak 22. - Kretanje i nastanjivanje
Građaninu se jamči sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograničiti samo ako je to neophodno za vođenje kaznenog postupka, sprečavanje širenja zaraznih bolesti ili za obranu Kraljevine Hrvatske.
Članak 23. - Osobni podatci
Kraljevina Hrvatska jamči zaštitu osobnih podataka.
Zabranjena je upotreba osobnih podataka izvan namjene za koju su prikupljeni.
Svatko ima pravo biti upoznat sa prikupljenim osobnim podatcima koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe.
Svatko je dužan dati informacije sudu i nadležnim organima na izričiti zahtjev Suda ili državnog Tužitelja! (pod ovim se podrazumijevaju ScreenShotovi koje sud može zatražiti od svjedoka, optuženih ili bilo koga drugoga)
Članak 24. - Biračko pravo
Svi građani Kraljevine Hrvatske koji su prešli na 1. nivo imaju pravo birati i biti birani.
Biračko pravo se ostvaruje na izborima.
Biračko pravo je opće i jednako za sve.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
Članak 25. - Inicijative, predstavke i peticije
Svatko ima pravo pokrenuti inicijativu, podnijeti predstavku, peticiju ili prijedlog državnom organu i na to dobiti odgovor. (odnosi se se na diskusije na forumu)
Nitko ne može biti pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u inicijativi, predstavci, peticiji ili prijedlogu, osim ako je time učinio kazneno djelo.
Članak 26. - Slobode čovjeka
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu uvjerenja i savjesti.
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu misli i javnog izražavanja mišljenja, slobodu vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere, kao i slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti, kulture i upotrebe svog jezika i pisma. (osim na javnim mjestima, u zakonima, državnim odlukama i slično)
Nitko nije obvezan izjašnjavati se o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.
Članak 27. - Sloboda medija
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu tiska i drugih tipova javnog obavještavanja.
Građani imaju pravo u sredstvima javnog obavještavanja izražavati i objavljivati svoja mišljenja.
Izdavanje novina i javno obavještavanje drugim sredstvima dostupno je svima, bez posebnog odobrenja.
Članak 28. - Odgovor, ispravka, naknada štete
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na odgovor i pravo na ispravku objavljenog netočnog podatka ili obavještenja, kao i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem netočnog podatka ili obavještenja.
Članak 29. - Cenzura medija
Zabranjena je cenzura tiska i drugih tipova javnog obavještavanja.
Nitko ne može spriječiti tiskanje i širenje drugih obavještenja, osim ako se odlukom suda utvrdi da se njima poziva na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Kraljevine Hrvatske, kršenje zajamčenih sloboda i prava, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska mržnja i netrpeljivost.
Članak 30. - Sloboda govora
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu govora i javnog istupanja.
Članak 31. - Sloboda okupljanja
Kraljevina Hrvatska jamči građanima slobodu okupljanja i mirnih prosvjeda, bez posebnog odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu. (Prijavu izvršiti na forumu)
Sloboda okupljanja i mirnih prosvjeda građana može se privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja ugrožavanja zdravlja i morala ili radi sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 32. - Sloboda udruživanja
Kraljevina Hrvatska jamči građanima slobodu političkog ili bilo kakvog drugog udruživanja i djelovanja, bez posebnog odobrenja, uz upis kod nadležnog organa. (upis izvršiti na forumu)
Članak 33. - Zabrana organiziranja
Zabranjeno je političko organiziranje u državnim organima.
Sudac i državni tužilac ne mogu biti članovi organa političkih stranaka. (U trenutku stupanja na dužnost njihova članstva u strankama se zamrzavaju)
Članak 34. - Tajne i paravojne organizacije
Zabranjeno je djelovanje političkih, militarnih i drugih organizacija koje su usmjerene na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Hrvatske, kršenje zajamčenih sloboda i prava čovjeka i građanina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
Članak 35. - Neravnopravnost i netrpeljivost
Protuustavno je i kažnjivo svako izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge ne ravnopravnosti, kao i izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.
Članak 36. - Građani i građanske organizacije
Građani imaju pravo učlanjenja u regionalnim i gradskim organizacijama (cehovima) sve dok te organizacije ne krše zakon ili ne rade protuustavno na štetu Kraljevine Hrvatske.
Članak 37. - Privatno vlasništvo
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na privatno vlasništvo.
Nitko ne može biti lišen prava na privatno vlasništvo niti mu se to pravo može ograničiti, osim kada to zahtijeva javni interes utvrđen zakonom ili na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
Članak 38. - Privreda i poduzetništvo
Kraljevina Hrvatska jamči slobodu privrede i slobodu poduzetništva.
Zabranjena su sva djela i radnje kojima se stvara ili potiče monopol na tržištu i sprječava tržišna privreda.
Članak 39. - Ograničavanje privatnog vlasništva i privrede
Pravo privatnog vlasništva i slobode privrede mogu se ograničiti zakonom, odnosno odredbom sa zakonskom snagom, za vrijeme izvanrednog stanja, elementarne nepogode, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.
Članak 40. - Porezi
Svatko je obvezan plaćati poreze i druga davanja koja odredi vlast, a da su u skladu sa zakonom Kraljevine Hrvatske.
Članak 41. - Pravo na rad
Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravilne i humane uvjete rada. (preporučljivo je da svi prije izbora zanimanja ili kulture koju žele uzgajati najprije kontaktiraju gradonačelnika kako bi se upoznali sa situacijom i trenutnim potrebama grada, odnosno države)
Zabranjen je prisilni rad, osim prisilnog rada u rudniku koji može biti izrečen kao sudska kazna.
Članak 42. - Prava zaposlenih
Svaka zaposlena osoba ima pravo na odgovarajuću zaradu.
Minimalna plaća je 15 kruna.
Članak 43. - Brak
Brak se može zaključiti samo uz obostranu suglasnost muškarca i žene uz prisustvo svečenika.
Članak 44. - Školovanje
Svatko ima pravo na školovanje pod jednakim uvjetima.
Članak 45. - Autonomija sveučilišta
Kraljevina Hrvatska jamči autonomiju sveučilišta, te drugih visokoškolskih i naučnih ustanova.
Članak 46. - Lokalna samouprava
Kraljevina Hrvatska jamči pravo na lokalnu samoupravu.
Lokalna samouprava ostvaruje se u pokrajinama i gradovima.
Građani u lokalnoj samoupravi odlučuju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika o određenim javnim i drugim poslovima od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo.
Organ lokalne samouprave u gradu je Gradonačelnik.
Knjiga III. - UREĐENJE VLASTI
Vijeće
Članak 47. - Sastav i izbor
Vijeće čine zastupnici koje biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu općeg i jednakog biračkog prava.
Svaki zastupnik se opredjeljuje i glasa po vlastitom uvjerenju i ne može biti opozvan po ovom članku.
Svaki zastupnik ima dužnost obavljati svoju funkciju profesionalno i svaki oblik neprofesionalnosti i zanemarivanja obveza bit će kažnjen isključivanjem iz Vijeća.
Članak 48. - Mandat
Mandat Vijeća traje 60 dana.
Članak 49. - Imunitet
Svi zastupnici imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na odgovornost za govor i glas u Vijeću.
Protiv zastupnika se ne može pokrenuti kazneni postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja Vijeća.
Zastupnik može biti optužen bez odobrenja Vijeća ako je zatečen u vršenju teškog kaznenog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od 1 dana zatvora ili novčana kazna veća od 100 kruna.
Članak 50. - Knez i Vijeće
Vijeće ima Kneza, kojeg bira iz svog sastava, na vrijeme od 60 dana.
Knez postavlja na dužnosti ostale članove Vijeća i vrši druge poslove utvrđene pravilnikom Vijeća.
Članak 51. - Nadležnost
Dužnosti Vijeća su slijedeće:
1. donosi Ustav;
2. donosi zakone, druge propise i opće akte;
3. utvrđuje načela za organizaciju državne uprave;
4. potvrđuje međunarodne ugovore u nadležnosti Kraljevine;
5. raspisuje javne zajmove i odlučuje o zaduživanju Hrvatske;
6. daje amnestiju za kaznena djela utvrđena zakonom Kraljevine Hrvatske;
7. vrši i druge poslove utvrđene Ustavom.
Članak 52. - Odlučivanje
Svaka odluka Vijeća donosi se većinom glasova prisutnih zastupnika, ako Ustavom nije drugačije određeno.
Vijeće izglasava Ustav.
Članak 53. - Predlaganje zakona
Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili općeg akta imaju Vlada, zastupnici, predsjednici vladinih organizacija (cehova, banke i drugih) kao i najmanje 10 građana sa pravom glasa koji peticijom mogu predložiti izmjenu, dopunu ili izglasavanje novog zakona.
Knez
Članak 54. - Izbor
Kneza biraju članovi Vijeća odmah po izglasavanju Vijeća od strane građana.
U slučaju ne izglasavanja Kneza u prvom krugu, Knez automatski postaje predlagač liste one stranke sa najviše glasova.
Ista osoba može biti izabrana za Kneza najviše pet puta.
Članak 55. - Prestanak mandata
Mandat Kneza prestaje istekom vremena na koje je biran, razrješenjem dužnosti ili ostavkom.
Kneza može razriješiti dužnosti samo Vijeće i to jedino u slučajevima kada sud utvrdi da je prekršio Ustav.
Postupak za utvrđivanje kršenja Ustava pokreće Vijeće.
Članak 56. - Nadležnost
Prava i dužnosti Kneza su slijedeće:
1. predstavlja kneževinu u zemlji i inozemstvu;
2. može donositi odluke koje važe kao zakoni bez izglasavanja Vijeća;
3. može poništavati zakone, raditi anekse zakona bez izglasavanja Vijeća;
4. imenuje sve članove Vlade i Vijeća;
5. potvrđuje zakone izglasane od strane Vijeća;
6. daje pomilovanja za kaznena djela propisana zakonom;
7. daje odlikovanja i priznanja;
8. vrši i druge poslove utvrđene Ustavom.
Članak 57. - Proglašavanje zakona
Knez poveljom proglašava zakon u roku od 2 dana prije njegovog usvajanja.
Knez može, u roku od dva dana prije usvajanja zakona, zahtijevati ponovo izglasavanje Vijeća istog zakona.
Knez je dužan proglasiti ponovo usvojeni zakon.
Svaka Kneževa odluka donesena bez glasovanja Vijeća mora se u roku od dva dana naći pred Vijećem i biti postavljena na glasanje.
U slučaju ne izglasavanja kneževe odluke ona se povlači. Sva kaznena djela počinjena za vrijeme trajanja te odluke a koja se odnose na tu odluku kažnjavat će se blažim kaznama.
Vlada
Članak 58. - Sastav Vlade
Vladu sačinjavaju Knez, Šerif, Ministar Trgovine, Sudac, Javni Tužilac, Nadzornik rudnika, Kapetan, Komisar, Narednik i Glasnogovornik.
Vladom rukovodi i predsjeda Knez.
Članak 59. - Nespojivost funkcije
Niti jedan član Vlade u užem smislu (Knez, Šerif, Ministar trgovine, Sudac i Javni tužitelj) ne smije se kandidirati na lokalnom nivou niti biti izabran za Gradonačelnika. U slučaju da se dogodi da ista osoba vrši funkciju Gradonačelnika te je istovremeno član Vlade, mora se odlučiti i u roku od dva dana podnijeti ostavku na jedno od navedenih mjesta.
Članak 60. - Nadležnost
Dužnosti Vlade:
1. utvrđuje i vodi unutarnju i vanjsku politiku;
2. predlaže i izvršava zakone, druge propise i opće akte;
3. donosi odredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona;
4. zaključuje međunarodne ugovore iz nadležnosti Kraljevine;
5. utvrđuje organizaciju i način rada državne uprave;
6. vrši nadzor nad radom ministarstava i drugih organa uprave, poništava i ukida njihove akte;
7. donosi uredbe sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, ako Vijeće nije u mogućnosti sastati se, koje je dužna podnijeti na potvrdu Vijeću čim ono bude u mogućnosti sastati se;
8. vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom.
Članak 61. - Ostavka
Vlada i svaki član Vlade može podnijeti ostavku. Član Vlade koji podnese ostavku bit će zamijenjen slijedećim članom sa izborne liste čiji član je bio podnositelj ostavke.
Ostavka Kneza smatra se ostavkom Vlade.
Knez može razriješiti dužnosti bilo kojeg člana Vlade.
Članak 62. - Pitanje nepovjerenja
Vijeće može izglasati nepovjerenje Vladi.
Prijedlog za glasanje o nepovjerenju mora podržati najmanje sedam zastupnika.
O nepovjerenju Vladi glasa se najranije tri dana od podnošenja prijedloga.
Ako je Vlada dobila povjerenje, prijedlog za glasanje o nepovjerenju iz istih razloga ne može se podnijeti u roku kraćem od 20 dana od dana glasanja.
U slučaju izglasavanje nepovjerenja Knez je dužan predložiti druge ljude na mjesta u Vladi.
Članak 63. - Prestanak mandata
Vladi prestaje mandat prestankom mandata Vijeća, raspuštanjem Vijeća, podnošenjem ostavke ili kada joj se izglasa nepovjerenje.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili joj je prestao mandat zbog raspuštanja Vijeća, vrši funkciju do izbora nove Vlade.
Sudstvo i Javni tužilac
Članak 64. - Samostalnost i nezavisnost
Sudstvo je samostalno i nezavisno.
Sud sudi na osnovu Ustava i zakona.
Članak 65. - Sudsko vijeće
Sud sudi u svojstvu suca kao pojedinca.
Sudsku funkciju vrše sudac i suci žalbenog suda.
Članak 66. - Javnost suđenja
Rasprava pred sudom je javna.
Članak 67. - Mandat
Sucu prestaje funkcija istekom mandata u Vladi i ako je optužen za bilo koje kazneno djelo.
Sudac se razrješava dužnosti ako je optužen za djelo koje ga Ä�ini nedostojnim za vršenje sudske funkcije, ako nestručno ili nesavjesno obavlja sudsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje sudske funkcije.
Članak 68. - Javni tužilac
Javni tužilac vrši poslove kaznenog gonjenja, ulaže pravna sredstva radi zaštite ustavnosti i zakonitosti i zastupa Kneževinu u imovinsko-pravnim odnosima.
Javni tužilac vrši svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.
Javni tužilac imenuje se od strane Kneza i mandat mu traje koliko i mandat Vlade čiji je član.
Knjiga IV. - USTAVNOST I ZAKONITOST
Članak 69. - Vrsta ustava
Ustav može biti slab (u koliko je donesen sa većinom koju čini jedan glas više od polovice) ili jak (u koliko je donesen sa dvotrećinskom većinom ili većim brojem glasova). Svako novo izglasavanje Ustava ili bilo koja promjena Ustava mora biti donesena u skladu sa vrstom Ustava.
Zakon mora biti suglasan sa Ustavom, a drugi propisi i opći akti sa Ustavom i zakonom.
Članak 70. - Vacatio legis
Zakoni, drugi propisi i opći akti objavljuju se prije stupanja na snagu.
Zakoni, drugi propisi i opći akti stupaju na snagu najranije dva dana nakon objavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje opravdani razlozi utvrđeni u postupku donošenja, može se predvidjeti da zakoni, drugi propisi ili opći akti stupaju na snagu najranije danom objavljivanja.
Članak 71. - Povratno djelovanje
Zakoni, drugi propisi i opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes, utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno djelovanje.
Članak 72. - Zakonitost pojedinačnih akata
O zakonitosti pojedinačnih akata, kojima organi državne uprave i organi sa javnim ovlaštenjima rješavaju o pravima ili obvezama, odlučuje sud u upravnom sporu, ako za određenu stvar nije predviđena druga sudska zaštita.
Izuzetno, u određenim vrstama upravnih stvari, upravni spor se može isključiti zakonom.
Knjiga V. - PROMJENA USTAVA
Članak 73. - Prijedlog za promjenu
Prijedlog za promjenu Ustava može podnijeti najmanje trideset građana sa pravom glasa, najmanje 6 vijećnika (u slučaju Slabog) ili 8 (u slučaju Jakog Ustava) ili Knez.
Prijedlog za promjenu Ustava sadrži odredbe čije se promijene traže i obrazloženje.
O prijedlogu za promjenu Ustava odlučuje Vijeće barem dvotrećinskom većinom svih Zastupnika.
Ako prijedlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti prijedlog ne može se ponoviti prije isteka roka od 30 dana nakon odbijanja prijedloga.
Članak 74. - Amandmani
Promjena Ustava vrši se amandmanima na Ustav.
Vijeće utvrđuje nacrt amandmana na Ustav.
O promjeni Ustava Vijeće odlučuje barem dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Knjiga VI. - ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 75. - Stupanje na snagu
Ovaj ustav stupa na snagu danom proglašenja.
